HNV, foto: Magločistač (arhiva)
Državljanki Hrvatske Arien Stojanović Ivković, koja je u Beogradu završila Medicinski fakultet, zaposlila se, udala i zasnovala porodicu, srpske vlasti su odlučile da uskrate gostoprimstvo posle 12 godina života Srbiji, proteraju je iz zemlje i zabrane ulazak na godinu dana. Za preseljenje svog celokupnog života dobila je rok od sedam dana, piše N1.
Inspektor iz Uprave za strance ju je 8. aprila pozvao da dođe u prostorije policije, uveravajući je da je s njenim boravkom sve u redu.
Na licu mesta joj je uručeno rešenje kojim se ukida ranije odobren privremeni boravak i zabranjuje ulazak u Srbiju na godinu dana, odnosno do 8. aprila sledeće godine.
Ona je rekla da je time prestala da važi i radna viza koju je imala za rad u Srbiji.
U obrazloženju se šturo navodi da je „organ nadležan za zaštitu bezbednosti Republike Srbije dostavio procenu da boravak državljanke Hrvatske Ivković Stojanović Arien predstavlja neprihvatljivi bezbednosni rizik“.
MUP se za donošenje ovakve odluke pozvao na član 66. stav 1 Zakona o strancima, kojim se predviđa da strancu može da se ukine dozvola privremenog boravka i zabrani ulazak u zemlju ako se naknadno sazna da „postoji jedan ili više razloga propisanih za odbijanje zahteva za privremeni boravak“.
Po čemu je tačno bezbednosni rizik mlada lekarka koja radi u osiguravajućoj kući na proceni štete nastale usled telesnih povreda – ni sama ne zna. Kaže da joj se život svodi na posao, vrtić, dete, porodicu i odlazak na poneki veći studentski protest – ako stigne.
Ona upravo u tom protestu, kako navodi, vidi mogući razlog za njeno proterivanje. Kaže da je studente, njihove zahteve i proteste podržala ne samo na ulici, već i na svojim društvenim mrežama.
Dodaje da je na Instagramu kao lekar osudila ulazak predsednika Aleksandra Vučića u jedinicu intenzivne nege i dodirivanje bez rukavica povređenih u požaru u Kočanima.
Srpska policija Arien je dala rok od sedam dana da napusti zemlju i rok od 15 dana da uloži žalbu, s tim što žalba ne odlaže izvršenje rešenja.
„Možda ću ostati bez posla, možda ću morati da odvedem dete sa sobom, što znači da neće viđati oca, ići u vrtić”, navodi Arien u razgovoru za N1.
Zbog zabrane ulaska u zemlju, neće moći da dovodi dete, koje je dvojni džavljanin, u posetu porodici u Srbiji, već će kontakti zavisiti isključivo od njihove mogućnosti da dođu u Hrvatsku.
Ona se obratila za pomoć Ambasadi Republike Hrvatske u Beogradu, a najavila je i žalbu na pomenuto rešenje srpskih službi bezbednosti.
Kako nezvanično saznaje N1, „Arien nije usamljen slučaj i više hrvatskih državljana je umesto dozvole za privremeni boravak dobilo zabranu ulaska u Srbiju“.
Predsednica Hrvatskog nacionalnog veća (HNV) Jasna Vojnić reagovala je danas povodom slučaja lekarke Arien Stojanović Ivković, hrvatske državljanke koja je nakon 12 godina života u Srbiji proterana, kako je navela, „bez jasnog obrazloženja i uz obrazac koji više podseća na represiju nego na pravnu državu – duboko zabrinjava“.
„Ona je iz Srbije proterana samo zato što je mislila drugačije. Zato što je podržala studente koji traže više slobode i odgovornosti. Zato što se kao lekarka usudila javno progovoriti o zloupotrebama moći u zdravstvu. I zato što je, kao građanka, odlučila da ne ćuti“, navela je Vojnić u svojoj objavi na Fejsbuku.
Ona je upitala vlast u Srbiji, „šta dobija takvom politikom izopšavanja svakoga ko misli drugačije, i kome ostaje ova zemlja ako iz nje moraju odlaziti oni koji govore, misle ili osećaju drugačije“.
Takođe, upitala je i da je pravo pitanje, koliko je još sličnih odluka doneseno tiho, daleko od očiju javnosti?
„O tome govorimo već mesecima, i mi sa saborske govornice, i studenti koji su otišli do Strazbura. Situacija u Srbiji ide u zabrinjavajućem smeru, prostor slobode se sužava, a demokratski standardi se ozbiljno narušavaju dok se u javnosti ponovno pojavljuje retorika devedesetih, od koje se do kraja nismo niti oporavili“, ocenila je Vojnić.
Takođe smatra i da ovde nije reč o dramatičnom tonu, nego o odgovornosti.
„Evropske institucije, razumemo, imaju vlastite izazove, ali se ovi signali koji mogu prerasti u ozbiljne probleme na Balkanu ne smeju zanemariti. Zato još jednom jasno poručujemo: Mora se hitno i odlučno reagovati. Ne samo zbog Arien. Nego zbog pravde, slobode i prava svih građana, i budućnosti ovog prostora kojem svi mi pripadamo i u kojem želimo ostati živeti“, istakla je Vojnić.
Kada Srbija ponovno bude imala legitimnog i odgovornog sagovornika, dodaje, potrebno je insistirati da se ovakvi problemi počnu i sistemski rešavati.
Grupa od 46 nevladinih organizacija (G46) Foruma za bezbednost i demokratiju zatražila je danas poništenje odluke o proterivanju hrvatske državljanke Arijen Stojaković Nikolić iz Srbije, prenosi Beta.
NVO su ocenile da takva odluka predstavlja nastavak prakse primene pravnog nasilja prema strancima koji legalno borave u Srbiji, kojom ih kažnjava lišavnjem njihovih zakonskih prava zbog slobodnog uživanja ustavnog prava na slobodu misli i izražavanja.
Ta organizacija je u saopštenju navela da je Bezbednosno-informativna agencija (BIA), paralelno sa rastom nezadovoljstva građana političkom situacijom u Srbiji, sve više pribegavala merama represije i odmazde protiv stranaca, iako su zakonito boravili na teritoriji Srbije, samo zato što su javno iskazivali svoju podršku zahtevima građana za pravednije društvo, ili su zajedno sa njima učestvovali na javnim skupovima i protestima.
„G46 ističe da se ovakva praksa sada radikalizuje tako što se ova mera pravne odmazde primenjuje bez obzira na ‘kolateralnu štetu’ i što se ovim najnovijim pravnim divljaštvom atakuje na jednu mladu porodicu koja se opredelila za život u Srbiji i bezobzirno sprovodi njeno prisilno razdvajanje u kome će najveća žrtva biti maloletno dete koje je državljanin Srbije. To je novi žig sramote na licu demokratske Srbije“, ocenjeno je u saopštenju.
Oni su zatražili da se ta mera proterivanja poništi, uz ocenu da takvo postupanje „jasno demonstrira razmere političke zloupotrebe BIA koju vlast, štiteći sebe od kritike njene politike, pretvara u bezbednosni rizik najvišeg reda – ne samo po strance i njihovo pravo na slobodu misli i izražavanja već i po prava svih građana Srbije“.
Apel su potpisali advokati Aleksandar Olenik, Čedomir Kokanović, Ana Biljana P. Antić i Luka Jovanović, koji je i koordinator G46, zatim predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava Sonja Biserko, aktivistkinja Aida Ćorović, predsednik Foruma za bezbednost i demokratiju Milan Jovanović, Dragan Šormaz iz Evroatlatskog saveta Srbije i drugi.
Izveštaj poslanika Evropskog parlamenta Tonina Picule o Srbiji za 2023. i 2024. godinu, koji je danas usvojio Spoljnopolitički odbor Evropskog parlamenta, dopunjen je amandmanima kojima se oštro osuđuju, kako se navodi, nezakonita hapšenja i proterivanja građana EU iz Srbije, prenosi N1.
U izglasanom tekstu izveštaja odbacuju se navodi predstavnika srpskih vlasti da su EU i neke od njenih država članica bile umešane u organizovanje studentskih protesta s ciljem pokretanja „obojene revolucije“.
Evropski parlament, u tom kontekstu, kako se navodi, snažno osuđuje nezakonita hapšenja i proterivanja građana EU, kao i javno objavljivanje ličnih podataka građana EU od strane osuđenih ratnih zločinaca, zajedno sa govorom mržnje usmerenim protiv nacionalnih manjina.
U usvojenom tekstu izveštaja se istovremeno izražava zabrinutost zbog rastućeg broja slučajeva zadržavanja evropskih građana na granici Srbije, a konstatuje se da se anti-EU narativi manifestuju kroz opadajuću podršku evropskim integracijama u srpskom društvu i kroz jačanje prisustva stranih autokratskih aktera u zemlji.
Evropski parlament poziva srpske vlasti da obnove poverenje građana u državne institucije kroz obezbeđivanje transparentnosti i odgovornosti i ohrabruje sve političke i društvene aktere da se uključe u inkluzivan i suštinski dijalog usmeren ka ispunjavanju reformi povezanih sa EU.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 86. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti, rodnog identiteta ili drugog ličnog svojstva bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.