Žigmanov: Procedura pokretanja izmena statuta legitimna, ali “bunjevački jezik” ne može biti službeni jezik

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) je “sa zabrinutošću primio vijest da će na sutrašnjoj sjednici Skupštine Grada Subotica biti riječi i o donošenju ‘Odluke o pristupanju promjeni Statuta Grada Subotica’ i to radi ‘uvođenja bunjevačkog jezika u ravnopravnu službenu uporabu na području Grada Subotice'”, objavljeno je na sajtu ove stranke.

“Dodatno smo iznenađeni što je riječ o inicijativi čiji je podnosilac gradonačelnik Subotice Stevan Bakić, koji se ovim činom kao predstavnik vlasti jasno i nedvosmisleno svrstao na jednu stranu u identitetskim sporovima ovdašnje hrvatske zajednice”, navodi se dalje u izjavi koju potpisuje predsednik DSHV-a Tomislav Žigmanov.

Iz DSHV-a podsećaju da od osnivanja ukazuju na činjenicu da se država svojim politikama i postupcima meša u ovaj spor tako da proaktivno, afirmativno i s politikama pozitivnog priznanja pristupa zajednici Bunjevaca nehrvata, kao što je i sada slučaj, a da istovremeno spram onih Bunjevaca koji sebe smatraju Hrvatima, a takvih je više od tri četvrtine, gradi i sprovodi politike s negativnim značajkama.

“DSHV ne dovodi u pitanju legitimnost pokretanja procedure za izmjenu Statuta subotičkog gradonačelnika, no ovim putem želimo ukazati na prijepore ove inicijative budući da bi čak i ‘politička odluka’ morala imati svoje utemeljenje u zakonima i struci”, navodi se u saopštenju za javnost.

Iz DSHV-a napominju da ne postoji formalno-pravna mogućnost uvođenja „bunjevačkog jezika“ u ravnopravnu službenu uporabu na području grada Subotice, jer se na temelju Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisma Republike Srbije jezik određene nacionalne manjine uvodi u službenu upotrebu ukoliko je broj pripadnika te nacionalne manjine na teritoriju jedinice lokalne samouoprave najmanje 15 %, a broj pripadnika Bunjevaca prema popisu iz 2011. u Subotici iznosi 13.553, odnosno 9,57 % od ukupnog broja stanovnika.

“Ističemo kako do sada u Republici Srbiji ni u jednoj jedinici lokalne samouprave nije zabilježen slučaj ‘novog, slobodnijeg tumačenja zakona’ da je jezik jedne manjine, koje ima manje od 15 % od ukupnog stanovništva, uveden u službenu uporabu te će ovo predstavljati mogući presedan”, upozoravaju iz DSHV-a.

Sama inicijativa je, ocenjuju dalje, protivna nekoliko odredaba Sporazuma između Republike Hrvatske i Srbije i Crne Gore o zaštiti prava hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori i srpske i crnogorske manjine u Republici Hrvatskoj, što može biti dodatni razlog za narušavanje ukupnih odnosa između Republike Srbije i Republike Hrvatske.

DSHV takođe ukazuje na naučnu apsurdnost oko slučaja „bunjevačkog jezika“:

“U jezikoslovnim znanostima, i u Srbiji i u Hrvatskoj, kao neupitna figurira teza da se u svih bačkih Hrvata, pa i Bunjevaca, ima raditi tek o ‘govoru’ koji pripada novoštokavskomu ikavskom dijalektu, koji u ‘genetskolingvističkome kriteriju’ pripadaju hrvatskomu jezičnom korpusu, a ‘ni u jednoj relevantnoj slavističkoj literaturi bunjevački se govor nikad ne naziva jezikom’, što je navedeno u službenom očitovanju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Kada se spominje završetak procesa ‘standardizacije’ ‘bunjevačkog jezika’ reći ćemo da on još uvijek nema svoju gramatiku i pravopis, u punom značenju jezičnih pravila u služenju i korištenju nekim jezikom. Zbog svega toga, kako je i istaknuto u spomenutom dokumentu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, ‘bunjevački jezik’ nema svoju ISO oznaku niti je naveden u bibliografskoj bazi Glottolog te se ni po jednome jezikoslovnom kriteriju ne može smatrati zasebnim jezikom'”.

Na temelju iznetih činjenica i argumenata – i formalno-pravnih i političkih i jezikoslovnih – DSHV na kraju izražava nadu da će isti biti uzeti u obzir prilikom razmatranja ove inicijative na sednici Skupštine grada Subotica, te da će gradonačelnik svojom konačnom odlukom potvrditi svoju snažnu opredeljenost evropskoj budućnosti Subotice i Srbije.