Subotica na putu da uvede bunjevački jezik u službenu upotrebu, uprkos protivljenju DSHV-a

Na današnjoj sednici Skupštine grada Subotice odbornici su usvojili predlog kojim se pokreće procedura za izmene i dopune Statuta grada Subotice čime će biti omogućeno da bunjevački jezik i pismo budu uvedeni u službenu upotrebu, uprkos oštrom protivljenju odbornika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV).

Prema mišljenju predsednika DSHV-a, Tomislava Žigmanova, ovakva odluka je politička, a kako kaže, „bunjevački govor je dijalekt koji po svim svojim jezikoslovnim standardima pripada hrvatskom jeziku“.

Predsednik Skupštine grada Subotice Balint Pastor rekao je da ova nacionalna manjina na osnovu zakona može da traži ovakvu izmenu u mestima u kojima srazmera Bunjevaca dostiže 15 odsto, „ali pošto to nije situacija na teritoriji čitavog grada, gradonačelnik je ipak odlučio da inicira da se bunjevački uvede u službenu upotrebu“.

„Mislim da je to apsolutno demokratski potez. I kada budemo stigli na kraja ove komplikovane procedure, onda će Subotica po svemu sudeći biti grad u kome će u službenoj upotrebi biti četiri jezika, pored srpskog, mađarskog, hrvatskog, uvešće se i bunjevački jezik“, naveo je Pastor.

Pastor je dodao da je u septembru 2020. godine obavio razgovore sa predstavnicima bunjevačke nacionalne zajednice o tome da se njihov jezik uvede u službenu upotrebu i da je još tada podržao takav predlog.

Predsednik Saveza bačkih Bunjevaca Mirko Bajić rekao je novinarima da je ovakva odluka za bunjevačku zajednicu istorijski značajna jer je konačno u potpunosti prihvaćeno da su Bunjevci narod, nacionalna manjina u Republici Srbiji, kojoj se priznaje da ima svoju kulturu, tradiciju i jezik.

„Mi time ne nanosimo nikom štetu, naprotiv, svima priznajemo da koriste svoja prava jednako. I mi možemo da koristimo naša prava jednako i razvnopravno sa svima“, kaže Bajić.

Povodom osporavanja koja dolaze iz hrvatske nacionalne manjine, Bajić kaže da je njihovo pravo da kažu šta misle.

„Oni koji su u Subotici Hrvati, svi su poreklom Bunjevci i ovim što smo mi uradili, štitimo u stvari jezik njihovih predaka i trebalo bi da nam čestitaju na tome“, smatra Bajić.

On, kako kaže, pruža ruku predstavnicima hrvatske manjine i Tomislavu Žigmanovu (DSHV) da prihvate činjenice.

Predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov rekao je da inicijativa uvođenja bunjevačkog jezika u službenu upotrebu nema svoje utemeljenje u zakonima Republike Srbije i da je ona suprotna u nekoliko ključnih tačaka međudržavnog sporazuma o zaštiti manjina između Hrvatske i Srbije.

„Ne možemo govoriti o bunjevačkom jeziku bez znaka navoda jer je reč o govoru koji pripada novoštokavskom ikavskom dijalektu, koji po svim svojim jezikoslovnim standardima pripada hrvatskoj jezičnoj baštini“, ocenjuje Žigmanov.

On navodi da ne postoji formalno-pravna mogućnost uvođenja bunjevačkog jezika u ravnopravnu službenu upotrebu, i da moderni jezici imaju gramatiku i pravopisna pravila iza kojih stoji struka i primerene institucije, ali da „iza takozvanog bunjevačkog jezika ne stoji ništa“.

„Kada imate gramatiku i priručnik iza kojih stoji jedna učiteljica, jedna doktorka antropologije, čiji je izdavač Nacionalni savet bunjevačke nacionalne manjine, to je apsurdno“, smatra Žigmanov.

„Ovakva odluka će predstavljati otežavajuću okolnost u hrvatsko-srpskim odnosima“, navodi Žigmanov.

Gradonačelnik Subotice Stevan Bakić rekao je novinarima da ovakva inicijativa predstavlja veliki dan za grad, a istorijski momenat za bunjevačku nacionalnu zajednicu.

On je izrazio svoje razočarenje nastupom Žigmanova, navodeći da su njegove reakcije nerazumne, da izvrće određene istorijske činjenice.

„Subotica time pokazuje jedan veliki demokratski kapacitet, gde se svi ponosimo sa raznolikošću grada Subotice, sa raznim kulturama, da živimo jedni pored drugih i jedni sa drugima. Subotica treba sa time da se diči“, kaže Bakić.

Gradonačelnik dodaje da bunjevačka zajednica živi i radi na teritoriji Subotice više od tri veka i da je sve vreme doprinosila dobrobiti ovog grada.

Bunjevački jezik sa elementima nacionalne kulture uveden je pre 15 godina kao izborni predmet u osnovne škole, a završilo ga je oko 10.000 đaka, dok je u srednjim školama u toku prva godina.