Foto: Raffai Csaba (Facebook)
Iako starijim osobama i bolesnim put ka evropskom zapadu predstavlja veliki izazov, oni se najmanje žale.
Izbjeglički put svima je težak, ali nekima je ipak teži. Starijim osobama i bolesnim put ka evropskom zapadu veliki je izazov. Uprkos svemu, najmanje se žale i traže malo pomoći.
Porodica Ahmad prije dvije sedmice je napustila Siriju. Delberin (61) vodi bolesnu sestru. Njegov sin brine se o baki.
Idu u Njemačku. Odlučili su se da krenu zajedno, pa šta bude. Put je pun izazova.
“Bilo je mnogo teško, umorili smo se”, kaže Delberin Kerim.
Osjetljiva grupa
Među izbjeglicama je priličan broj starijih osoba. Uglavnom su iz Sirije ili Iraka. Iako osjetljiva grupa, najmanje traži pomoć.
“Ako zbilja ne pripazite na njih oni su dosta samozatajni. Neće se baš sami od sebe, kao što vidite neke druge da viču, traže prednost iz različitih razloga. Oni ne. Zbilja su mirni. Strpljivi i treba im posebna pažnja”, kaže Mirjana Vergaš, djelatnica UNHCR-a Hrvatske.
Nema ih mnogo ni u ambulantama iako su mnogi od njih kronični bolesnici.
“Ima starih osoba. Međutim, rijetko traže medicinsku pomoć. Dosad sam se ja susrela u svojoj smjeni da su izgubili svoju terapiju. Tu se radi o lijekovima za visoki tlak ili plućnim bolesnicima pa pumpice traže”, kaže Nina Lovrić-Dilberović, liječnica.
Pomoć mladih
Stariji te trudnice i djeca najranjivije su grupe među hiljadama izbjeglica.
“Svi su ovdje u istim problemima, no nekima je teže putovati. Svjesni su toga i mladi koji kažu da starima pomažu kako mogu”, izvještava Ivan Pavković, reporter Al Jazeere.
Najvažnije je da se ne odvajaju od svojih. Često je bolno i pratiti kroz šta sve, u jesen života, moraju prolaziti.
No, oni se ne žele požaliti čak ni novinarima, mirno čekajući u redu na put za dalje.
Izvor: Al Jazeera
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.