Bajić (SBB): Izjave predsednika Hrvatske Zorana Milanovića o Bunjevcima licemerne

Predsednik Saveza bačkih Bunjevaca (SBB) Mirko Bajić reagovao je danas na izjave predsednika Hrvatske Zorana Milanovića u kojima Bunjevce naziva Hrvatima, tvrdeći da je hrvatska zajednica u Subotici veća nego gotovo sve zajednice u kojima žive Srbi u Hrvatskoj, te da su u Subotici 1900. godine od 100.000 stanovnika “50 odsto bili Hrvati Bunjevci”, čineći je “najvećim hrvatskim gradom”.

“Poštovani gospodine Milanoviću, Bunjevci su autohton južnoslovenski narod, baš kao što su i Hrvati i Srbi”, izričit je Bajić, navodeći da je na Velikoj Narodnoj Skupštini prisajedinjenja današnjih prostora Vojvodine tada Kraljevini Srbiji, u Novom Sadu 1918. godine, među svim delegatima bilo 84 delegata Bunjevaca (jedan na 1.000 stanovnika), i 1 (jedan) delegat Hrvat.

“To dovoljno govori o odnosu broja Bunjevaca i broja Hrvata na ovim prostorima početkom dvadesetog veka. Krajem devetnaestog i početkom dvadesetog veka – znači i 1900-te, Subotica ne da nije bila ‘najveći hrvatski grad’ nego tada u Subotici nije ni bilo Hrvata. Hrvatski jezik se u Subotici nije mogao ni čuti, jer ga niko nije ni koristio, govorilo se mađarski, srpski i bunjevačkom ikavicom. Bunjevci, na žalost, jesu bili izloženi nasilnoj asimilaciji u Hrvate, što je kulminiralo sramnom ‘Naredbom’ tadašnje komunističke vlasti 1945-te godine, kojom je naređeno da se svi Bunjevci imaju smatrati Hrvatima bez obzira na ličnu izjavu. Vašim izjavama Vi i danas podstičete i prizivate nasilnu asimilaciju Bunjevaca u Hrvate”, navodi se u saopštenju za javnost, i dodaje:

“Pitam Vas gospodine Milanoviću, ako ‘takozvani Hrvati’ u Subotici i okolini predstavljaju, kako sami kažu, “bunjevačke Hrvate” – ko predstavlja u Srbiji Hrvate – Hrvate? Veoma me čudi da dozvoljavate da danas u Srbiji hrvatsku manjinu, gotovo u potpunosti, predstavljaju pohrvaćeni Bunjevci, a ne Hrvati”.

Bajić napominje da je pravo svakoga da se izjasni ili ne izjasni o nacionalnoj pripadnosti onako kako sam oseća i želi, što Bunjevci poštuju. Bunjevci, dodaje dalje, imaju svoj Nacionalni savet, koji se bira na neposrednim izborima jer ima dovoljno Bunjevaca upisanih u birački spisak manjine, a Hrvati imaju svoje Nacionalno vijeće koje se, međutim, nikad nije biralo na neposrednim izborima, jer se nije dovoljan broj Hrvata upisao u birački spisak manjine.

Država Srbija je danas demokratska država, ocenjuje Bajić, koja svim manjinama, pa i Hrvatima, omogućije da se nacionalno izjasne, da neguju svoju tradiciju, kulturu i jezik.

“Mi Bunjevci, ponosni smo i zahvalni, da nas naša matična država Srbija danas prepoznaje kao autohton južnoslovenski narod, i da poštuje naše opredeljenje da smo u Srbiji danas jedna od nacionalnih manjina, sa svim pravima i obavezama koje imaju i sve druge nacionalne manjine, i da nam jednako kao i svima, omogućuje negovanje sopstvenog identiteta, tradicije, kulture i jezika. Vaš pristup, i Vaši istupi, gospodine Milanoviću, najblaže rečeno, graniče se sa krajnjim licemerjem i bezobrazlukom, očigledno zasnovanim samo na mržnji, što je, dozvolićete, po mom skromnom mišljenju, neprimereno jednom predsedniku ozbiljne evropske države. Zahvaljujemo ministru Aleksandru Vulinu na reakciji u zaštiti prava i dostojanstva Bunjevaca u Srbiji, i očekujemo da se i ubuduće reaguje na ovakve i slične provokacije, zasnovane na mržnji, a sa ciljem promovisanja asimilacije Bunjevaca u Hrvate”, navodi se na kraju.