Jasna Vojnić: Može li jaje za dinar?

Jasna Vojnić: Može li jaje za dinar?

Objavio: Magločistač

19.11.2020

Kategorija: Politika

Ili kako se postaviti kada se koncem godine proračun krovnoj instituciji nacionalne manjine umanji za 20%?


Dva mjeseca pred kraj proračunske godine, 26. listopada 2020., svim nacionalnim vijećima nacionalnih manjina u Republici Srbiji stigla je obavijest kako će financijska sredstva za njihov rad za 2020. godinu biti umanjena za 20 % te da se daljnja isplata sredstava privremeno obustavlja do usvajanja Zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetu za 2020. godinu.

Proračun Republike Srbije za 2020. godinu iznosi 11,3 milijardi eura, odnosno 15 milijardi eura, što je rebalansom u jedanaestom mjesecu povećano. Obzirom na činjenicu da se iz tog proračuna za rad i djelovanje 22 krovne institucije nacionalnih manjina koje predstavljaju gotovo jednu osminu, odnosno 12,6 % građana Republike Srbije izdvaja tek 0.02 % (2,1 milijun eura) od čega hrvatskoj zajednici u Republici Srbiji pripadne tek 109.970,98 eura, obavijest o umanjenju sredstava nacionalnim vijećima sličila je dobro poznatoj priči o paradoksima sustava vrijednosti iste osobe spram različitih subjekata.   

„Koliko su jaja?“, pitala je gospođa. „Deset dinara.“, uzvrati starac. „Ako mi daš deset komada za 80 dinara uzet ću, ako ne odlazim kod drugog.“ Starac joj mirno odgovori: „Uzmite jaja po kojoj god cijeni hoćete, gospođo. Za mene je to dobar početak, jer cijeli dan nisam prodao ni jedno jaje, a treba mi novac da preživim.“ Gospođa uze jaja po cijeni kojoj je tražila i otiđe s osmjehom, osjećajući sreću pobjede. Sjedne potom u svoj skupi auto i ode s prijateljicom u ekskluzivni restoran na ručak. Nakon obilnog ručka i podosta ostale hrane u tanjurima gospođa izvadi debeli novčanik, plati nemali račun i zadovoljno kaže: „Kusur zadržite!“

Naizgled vrlo uspješan dan. No, zanemarimo li procjepe u sustavima vrijednosti, može li se uopće porediti količina novca ušteđena na starcu s ostavljenim kusurom? Može li se uopće povjerovati da će proračun Republike Srbije osjetiti ikakvu promjenu ako se rad nacionalnih vijeća nacionalnih manjina umanjenjem za 20 % do kraja obezvrijedi? Za 908.297 pripadnika nacionalnih manjina Srbija izdvaja 2,1 milijun eura, spram Republike Hrvatske koja za 328.738 pripadnika nacionalnih manjina izdvaja 5,7 milijuna eura. I dok manjine u Hrvatskoj o takvim stvarima odlučuju te su financijski poduprte da izgrađuju institucije, nacionalne manjine u Srbiji budu samo obaviještene o količini sredstava koja bi eventualno bila dovoljna za podmirivanje troškova da ste neka nevladina udruga. Povrh svega, koncem godine dobijete još i dopis u kojem se traži „jaje za dinar“.

Umjesto jačanja institucija radi osnaživanja zajedničkog pravca ka ravnopravnoj, velikoj obitelji Europske Unije, nakon primitka obavijesti o umanjenju sredstava, vi imate još dva mjeseca da se snađete kako i ove godine ostati na nuli. I imate još puna dva mjeseca da ponovo šutite ili eventualno se nadate da će doći vrijeme kada će vam onaj koji daje novac ne samo ostaviti kusur, nego vam omogućiti, nastavno na gore iznijetu priču, da izgradite farmu čije će kokice sve restorane u gradu još godinama na zadovoljstvo svih velikodušno snabdijevati.


Jasna Vojnić je predsednica Nacionalnog veća hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji.

Njen tekst “Može li jaje za dinar?” objavljen je na sajtu HNV-a.

Podelite sa prijateljima:

Jedan Komentar na
“Jasna Vojnić: Može li jaje za dinar?”

anonimni says:

Predivan tekst o nasoj svakodnevnici, nazalost jako je karakteristicna. Vise su oni koji bih prodali ali nije mali broj ni oni koji zaslugom i iskoriscavanjem takvi prodavca – proizvodjaca tako ponasaju i igraju ulogu nezamenljivog.

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.