PROJEKT “DOBRA UPRAVA I JAVNE POLITIKE U SUBOTICI”: IZDVAJAJU SE IZ PROSJEKA

Primjeri dobre prakse najčešće su na razini samoinicijativnosti, dobre volje i energije koju pojedinci ulažu u posao, a zarad interesa svih

Novinari Magločistača – portala za razvedravanje stvarnosti, Natalija Jakovljević, Mirana Dmitrović i Zlatko Romić, krajem 2015. godine su uz potporu Misije OESS-a u Srbiji pokrenuli projekt »Dobra uprava i javne politike u Subotici«. Prema riječima Mirane Dmitrović cilj cijelog projekta bio je skrenuti pozornost društva na pojedince koji dobro rade svoj posao, i propitati kako ti pojedinci funkcioniraju u postojećem sustavu kojim su svi nezadovoljni. Zatim, kroz razgovore s uspješnim rukovoditeljima pričati o javnim politikama Grada Subotice iz perspektive onih koji su u prilici kreirati iste, odnosno, dati im prigodu ukazati na neke propuste u praksi, a za koje ih kao profesionalce u praksi nitko nije pitao.

Dobra uprava kao koncept

Mirana Dmitrović

Na pitanje kako su došli na ideju tematizirati pojam dobre uprave, Mirana Dmitrović je odgovorila:

»Kada smo razmišljali o tome kako koncipirati projekt, shvatili smo da se trebamo baviti nekom pozitivnom temom. Naime, primijetili smo da postoji generalan otpor prema svim ljudima koji obavljaju javne funkcije, koji su naslonjeni na državni birokratski aparat bilo na lokalnoj bilo na republičkoj razini. Naša je pretpostavka bila da postoje ljudi koji su negdje uključeni u samu upravu kao birokratsko tijelo, ali se izdvajaju iz prosjeka, te zaslužuju biti dio priče koju smo pokrenuli. Kriterij za odabir bio je da su to pojedinci koji savjesno i odgovorno obavljaju svoj posao, odnosno za koje mi ne možemo reći da imaju neku mrlju koja bi ukaljala ono što dobro rade.«

Prva prepreka je, kaže Dmitrović, bila markiranje pojedinaca koji prema njihovoj procjeni zaslužuju biti eksponenti dobre uprave. Tako je i najteži dio posla upravo bila izrada popisa ljudi.

»Fokus u samim razgovorima bio je kako su ušli u cijelu priču, koji je motiv bio da se dodatno angažiraju, kako ne gube energiju u uvjetima kakvi jesu i kako kao pojedinci ustrajavaju u onome što rade. To su ljudi koji mimo radnog vremena i svog posla nastavljaju raditi. Naravno, uvijek smo u razgovorima gledali ukazati na to koja su zapravo ovlaštenja tih ljudi koji obavljaju javnu funkciju. Nekada ljudi ne razumiju da hoće li imati stomatologa u Tavankutu ili liječnika u Đurđinu, ne ovisi od lokalne samouprave i Doma zdravlja u Subotici, nego je to republička odluka i da je to razina na kojoj treba razgovarati o tom problemu.«

U prvom krugu kao reprezente dobre uprave izdvojili su člana Gradskog vijeća zaduženog za poljoprivredu Simona Osztrogonca, ravnateljicu Suvremene galerije Nelu Tonković, i ravnateljicu Osnovne škole Matija Gubec u Tavankutu Stanislavu Stantić – Prćić. Nakon toga su malo proširili koncept na ljude koji su negdje zaposleni, koji se naslanjaju na lokalnu samoupravu. Tako su došli do glumca u Narodnom kazalištu Vladimira Grbića, tehničara u Hitnoj pomoći Zsolta Szendija i predsjednika MZ Hajdukovo Istvána Haskóa, s kojima su razgovarali o dobroj upravi i što ona za njih znači.

Kako »dobri upravitelji« doživljavaju dobru upravu

Izvor: buka.com

U sklopu projekta ekipa Magločistača je do sada obavila sedam razgovora, koji se mogu pročitati na njihovu portalu. O tome kako su sugovornici reagirali na vijest o tome da su prepoznati kao pozitivni primjeri, Dmitrović kaže:

»Kada smo našim sugovornicima rekli kako su prepoznati kao dobri rukovoditelji, ljudi su osobno bili iznenađeni i počastvovani što smo njih uvrstili u ovu ideju. Ono čega su se plašili je da će se ljudi upitati: zašto baš njih, ili da će netko naći neku zamjerku. Radi toga smo u uvodnom tekstu građanima otvorili mogućnost predlaganja drugih kandidata. Imali smo povratnih reakcija, što nam je bilo jako drago i te ljude ostavljamo za nastavak projekta.«

Stanislava Stantić – Prćić u razgovoru je istaknula kako je za nju »dobra uprava, dobar tim. Primjer dobre uprave je otvorenost prema svima, apolitičnost, i dobar tim uz onoga tko vodi školu, grad ili bilo što drugo. Dakle, bez tima suradnika nema dobre uprave.« Ravnateljica je navela niz različitih projekata u kojima sudjeluje škola u suradnji sa svima u selu, prije svega župnikom Franjom Ivankovićem, Hrvatskim kulturno-umjetničkim društvom Matija Gubec, Dobrovoljnim vatrogasnim društvom i drugima, a na opću dobrobit mještana Tavankuta.

Nela Tonković, ravnateljica Suvremene galerije, naglasila je kako je dobra uprava: »odgovorno gazdovanje javnim dobrom, kao i apsolutno ukidanje privilegija za one koji su na rukovodećim pozicijama. Konačno, to je mogućnost da kao rukovoditelj provedete svoju viziju, a kada se ona iscrpi, da prepustite mjesto nekome drugom.«

Razgovor s Nelom Tonković, ukazao je na probleme u kulturi i način na koji se kultura financira u gradu, odnosno na činjenicu da se ogromna suma novca na razini grada izdvaja za kulturu, ali da se taj novac rasplinjava, što u konačnici dovodi do toga da se efekti ne vide.

Stav mladih o javnoj upravi

Izvor: Kancelarija za mlade grada Subotice

Prepoznavanje dobre uprave uključivalo je propitivanje uprave kao pojma uopće i stavova mladih o tome kako vide sadašnjost upravljanja u Srbiji. Radi toga je uz pomoć lokalne Kancelarije za mlade provedeno anketiranje u srednjim školama, a o rezultatima tog ispitivanja Mirana Dmitrović kaže kako je ideja bila uključivanje ciljnih grupa.

»Anketirali smo učenike Gimnazije Svetozar Marković i Srednje ekonomske škole Bosa Milićević. Tu su nam pomogli volonteri lokalne kancelarije za mlade, a zadaća je bila da učenici svojim riječima napišu što za njih znači dobra uprava. Odgovori su nam pojasnili način na koji mladi vide cjelokupnu situaciju u društvu i gdje je po njima glavni problem. Kao glavnu boljku sustava detektirali su koruptivnost upravnih tijela, nepoštovanje zakona, nestručnost. Bilo je odgovora tipa: ‘Zadaća dobre uprave je da vodi brigu o problemima svih građana, a ne samo o svojim osobnim ili interesima uskih krugova ljudi’ ili da ‘ne smije biti korumpirana’, da ljudi u upravi ‘moraju biti stručni’, da ‘ne smiju imati iza sebe kriminalna djela’, da se ‘trebaju boriti protiv kriminala, a ne u njemu sudjelovati’. Odgovori mladih su zapravo poražavajuća slika društva u kojemu živimo, i ono što je najstrašnije je što velika većina njih ne vidi sebe u ovoj sredini. Oni žele nastaviti školovanje, a procjenjuju kako to ovdje nitko ne cijeni. Žele steći znanje, završiti fakultete, a ne kao neki kupovati diplome. To je nešto što svi znamo, a oni su mladi ljudi koji još nemaju pravo glasa, ali su svjesni situacije u kojoj se nalazimo.«

Završetak projekta – Tribina na temu korupcije

Foto: AGVisual (Antonio Gabor)

Nakon poražavajućih odgovora mladih i iskustava o kojima su svjedočili »dobri rukovoditelji« tema koja se sama nametnula bila je »korupcija u društvu«. Radi toga je u organizaciji Udruge građana Centar građanskih vrijednosti 10. veljače, održana tribina »Dobra uprava u Srbiji – stanje i perspektive« na kojoj su govorili članica Savjeta za borbu protiv korupcije Miroslava Milenović i izvršni direktor Centra za vladavinu prava Ivan Ninić.

»Naši sugovornici se već godinama unatrag bave istraživanjem koruptivnih slučajeva. Oni kao pojedinci prolaze kroz negativne situacije, ali s pozitivnim ishodom. Misle da nešto kao pojedinci mijenjaju. Građani su se odazvali, bilo je dobrih pitanja, oni su podijelili svoje osobno iskustvo sa svima i opći dojam nakon svega je da ne treba odustajati raditi svoj posao onako kako treba, profesionalno i savjesno… iako su sve to napori pojedinaca koje sustav ne prepoznaje niti nagrađuje.«

Ekipa Magločostača planira se i nadalje baviti problemom upravljanja. U tom kontekstu, a vezano za predstojeće izbore u Srbiji, od stranaka će zatražiti pojašnjenje programa, odnosno koje alternative oni nude građanima i kako namjeravaju riješiti probleme u kulturi, zdravstvu i dr. Odnosno, da građanima objasne što bi bio motiv da glasaju za njihove kandidate.

»Mi ćemo se nastaviti baviti ovom problematikom, napose zato jer nam predstoje izbori. Kandidate na budućim izborima pitat ćemo kakav alternativni program nude? Danas stranke pozivaju građane da glasaju za njih, a nitko ne govori radi čega«, najavila je Dmitrović.

Razgovarala: Aleksandra Prćić
(Tekst je objavljen 19. februara 2016. god. u nedeljniku “Hrvatska riječ”)