Žigmanov: Hrvatska zajednica beleži najveće demografske gubitke

Predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov je o rezultatima popisa stanovništva u Srbiji 2022. godine izjavio da se moglo očekivati da će negativni demografski trend među Hrvatima u Srbiji biti nastavljen, a da razloge treba tražiti u kontinuiranom radikalnom opadanju i iznad prosečnoj starosti nacionalno izjašnjenih članova hrvatske zajednice u proteklih više desetina godina.

„Prema popisu iz 1961. godine, u Srbiji je živelo 196.409 Hrvata, a prema prošlogodišnjem popisu ih ima 39.107. Dakle, za 60 godina ostala nas je tek jedna petina ukupnog broja, po čemu smo nacionalna zajednica u Srbiji koja ima najveće demografske gubitke“, naveo je.

Prema njegovim rečima, to je posledica brojnih nepovoljnih društvenih uticaja: politika asimilacije, proterivanja značajnog broja Hrvata iz Vojvodine u prvoj polovini 90-tih, tzv. bunjevačkog pitanja, zatim ekonomskog stagniranja i nerazvijenosti onih područja u kojima tradicionalno žive Hrvati, raširenosti antihrvatskog raspoloženja u društvu, kao i naravi politika koje su znale biti ne samo etnički isključive, nego i nenaklonjene Hrvatima.

Kada je reč o najnovijim podacima o broju Hrvata, smatra da oni nisu realni.

„Ovu tvrdnju potkrepljujemo činjenicom da se čak oko 8 odsto građana Srbije, njih više od 460.000, nije nacionalnosti izjasnilo. Opravdana je i utemeljena vera da među njima postoji znatan broj onih koji su u etničkom smislu pripadnici hrvatskog naroda, ali su to, iz razloga straha, nesigurnosti ili nelagode, zatajili tokom popisa“, ocenio je Žigmanov.

On je istakao da je u kampanjama koje su se vodile na nacionalnom nivou pre popisa stanovništva, iz njima nejasnih razloga, snažno isticano da se tokom popisa podaci o nacionalnoj i verskoj pripadnosti ne moraju davati, „što je dodatno olakšalo i uvećalo etičku mimikriju kod Hrvata“.

„Treba navesti i napade i osporavanja kojima je bila izložena kampanja ohrabrivanja i podsticanja da se Hrvati slobodno izjasne o svom nacionalnom identitetu, koju je provodilo Hrvatsko nacionalno veće pod nazivom ’Znam tko sam!’. Ti su nasrtaji imali poruku da Hrvati (opet) čine nešto što nije dopušteno, ’prisiljavaju’ građane da se upišu kao Hrvati“, podsetio je Žigmanov.

Dodao je da je Katolička crkva takođe pokazala neočekivani mali interes za ovo važno pitanje, što ima velike posledice po verski život.

On je ocenio da će brojka popisanih Hrvata uticati na položaj Hrvata u Srbiji, budući da su pojedina zakonska rešenja iz područja zaštite manjinskih prava povezana s brojnošću manjina.

„Broj članova Hrvatskog nacionalnog veća koji će se birati na sledećim izborima biće 23, umesto dosadašnjih 29, a već sada znamo da će ti izbori, ako se ne bude menjao zakon, biti neposredni. Mnoge linije finansiranja potreba naše zajednice takođe zavise od broja izjašnjenih članova zajednice na popisu“, poručio je Žigmanov.

DSHV će uprkos svemu, kako je najavio, biti aktivno posvećen ostvarenju cilja pravednog uključivanja Hrvata u sva područja društva i državnih institucija u kojima nastoje biti odgovorni učesnici procesa planiranja, odlučivanja i postizanja rezultata kako bi osigurali perspektivu Hrvatima u Vojvodini, to jest Srbiji.

„Uključivanje predstavnika DSHV-a na mesto ministra u Vladi Srbije i prvi pozitivni rezultati koje beležimo, neupitna su ohrabrenja da ćemo u tomu uspeti. Naravno, nastavićemo da se i dalje zalažemo za jačanje strateške saradnje sa telima matične države i njeno dalje razvijanje”, istakao je Žigmanov.

Sve to zajedno će, dodao je, doprineti da se negativni demografski trendovi ovdašnjih Hrvata ne samo zaustave, nego da se okrenu u pozitivnom smeru.