Burna sednica Skupštine grada zbog uvođenja bunjevačkog jezika u službenu upotrebu u Subotici

Skupština grada Subotice uputila je danas izmene Statuta grada, vezano za uvođenje bunjevačkog jezika u službenu upotrebu u ovom gradu, na javnu raspravu. Ovakva odluka je ponovo izazvala burnu raspravu među odbornicima, a gradonačelnik Subotice je pozvao na „smirivanje situacije“.

Gradonačelnik Subotice Stevan Bakić pozvao je danas na smirivanje situacije oko ove teme koja već mesec dana ne jenjava u medijima i optužio predsednika DSHV-a Tomislava Žigmanova da zbog jedne odluke u lokalnom parlamentu, kojom se uvodi bunjevački u službenu upotrebu, pokušava da izazove sukob između Srbije i Hrvatske.

„Identični su uslovi postupka uvođenja bunjevačkog jezika na teritoriji grada Subotice kakvi su bili i principi prilikom uvođenja hrvatskog jezika. Videćemo na sledećem popisu stanovništva, kada bude sloboda izjašnjavanja, koga i koliko ima i u kom procentu“, navodi Bakić.

Žigmanov se nedavno oglasio da mu je prećeno i da su on i celokupna hrvatska zajednica ugroženi, rekao je Bakić i dodao da je „reakcijom MUP-a i privođenjem osobe koja je uputila te pretnje utvrđeno da je počinilac pripadnik hrvatske nacionalne manjine“.

„Ja sam prvi za osudu bilo kojih pretnji. Ne treba to tako gledati i oštro nastupati. Čuli smo njegovu izjavu o tome da Hrvatska neće stajati mirno. Treba i meni i građanima Subotice da objasni šta to znači“, smatra Bakić.

Dodaje da se grad ne može ponositi Bunjevcima samo po potrebi.

„Ne možemo kada nam je potrebno da se ponosimo Bunjevcima, a kada nam to ne ide u korist, i kada oni treba da ostvare neka svoja prava, onda da tu nešto skačemo, histerišemo, osporavamo, dok u međuvremenu govorimo o suživotu i toleranciji“, ocenjuje Bakić.

Predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov je ponovio da bunjevački pripada hrvatskom jezičkom korpusu i da se njegova zajednica priprema za javnu raspravu.

„Kada je u pitanju procedura oko uvođenja takozvanog bunjevačkog jezika u službenu upotrebu, nemamo još konkretnu platformu ali ćemo organizovano i planski pristupiti ovom koraku, unutar onih koji smatraju da su Bunjevaci Hrvati, i onih koji smatraju da bunjevački dijalekt ne može postati jezik“, kaže Žigmanov.

Kako navodi, na sednici je bilo raznih tumačenja Hrvata kao nelojalnih građana, „kao onih koji nekima nešto sprečavaju, kao neka vrsta instance koja računa na intervenciju Zagreba“, oko pretnji upućenih predstavnicima hrvatske zajednice.

„Javno smo pohvalili delovanje policije kada je u pitanju otkrivanje osobe koja je uputila pretnje. Međutim, ostale pretnje još uvek nisu otkrivene“, podseća Žigmanov.

Dodaje da su diplomatski odnosi između dve države na „niskom nivou“, kao i da oni nikom ne suspenduju pravo da se izjašnjava kako hoće, i da bude šta hoće.

„Ali ako je ovde sve moguće, onda od demokratije nema ništa“, smatra Žigmanov.

Javna rasprava će trajati 15 dana, od objavljivanja u Službenom listu grada Subotice, tokom koje će svi zainteresovani građani, u vezi sa predloženim izmenama Statuta, moći da ulože svoje pismene primedbe. Nakon javne rasprave tekst odluke se ponovo vraća na sednicu Skupštine grada.